Praizvedba predstave je održana u Gradskom kazalištu Joze Ivakića u Vinkovcima 08. svibnja 2007. a 09. svibnja bila je premijera.

IZ KABULA S LJUBAVLJU, predstava po originalnom tekstu za predstavu D. Matakovića po motivima iz vlastitih stripova . Jedan posve običan dan u životu starog Vinkovčanina sa sitnijim genetskim anomalijama- Glištuna Gmižića i njegove supruge Prcmilke Gmižić, rođene Učkur. Vrag dolazi po svoje… Čudo hrvatske naive… Misija UN-a… Komšija na steroidima…Kokoš zvana Žudnja…Paklenski plan i krvava osveta doktora Gajgera… Miroslav Krleža s dozvolom za ubijanje… Život na rasjelini dviju bazaltnih ploča… Akcija! Živci! Paranormalno! Sado-mazo! Gej! Neviđeni zalasci sunca ! Vječita borba između zla i gorega! Kulturološki jaz i tome slično! I to sve samo zato što smo Hrvati!

ROBERT UGRINA kao Glištun Ć.T. Gmižić- 1974. Zagreb Upisao ADU u Zagrebu,još nije diplomirao, bio stipendist GDK Gavella.Igrao u više-manje svim
teatrima, sapunicama, a bogami i u podosta filmova.
jedan je od osnivača ambijen-talnog teatra U HLOD čija je scena otok Hvar. U Predsta-vama BARUN TRENK i KOMEDIJA OD RASKOTAigrao glavne uloge, a nakon Vinkovaca seli na Hvar gdje počinje raditi HVARKINJE u kojoj također igra glavnu ulogu, a predstava će premijerno biti izvedena na Splitskom ljetu.
Najveća filmska rola mu je Abel u filmu OTAC.

INES BOJANIĆ kao Doktor Gajger - Rođena je u Požegi 13. rujna 1975. Dosadašnji rad: Ugovor o angažmanu - paušalni - na neodređeno vrijeme u
HNK u Varaždinu od 2002.Broj kazališnih premijera u HNK u Varaždinu: 6. Ostale značajnije uloge u drugim kazalištima: Wendla – "Buđenje proljeća" – Teatar ITD Zagreb Ofelija – "Slučaj Hamlet" – D.K.Gavella ,Silvija – "Dvije ljubavi G.Washingtona" – G.K.Požega , Jela – " Povratak" –
G.K.Požega ,Maja – "Stvar je u obliku"– Mala scena Zagreb Ruža – "Opasna zamjena" – G.K.Vinkovci Jasna – "Soboslikar" – G.K.Vinkovci
Anđeo – "Nismo svi za raj" – Teatar Omega Karin – "Gorke suze Petre von Kant" – Teatar ITD Ljubica – "Ljubica" – Histrioni
Rad na filmu: "Duga mračna noć" – A.Vrdoljak ,"Snivaj zlato moje" – N.Hitrec
"Svjetsko čudovište" – G.Rušinović, "Povijest gospođe za poslije" – S.Sikavica "Leti, leti" – R.Orhel , "Pupak svijeta" – I.Ivanov
Uloge u televizijskim dramama i serijama: "Bitange i princeze" – G.Kulenović "Ljubav u zaleđu" – B.Ivanda
Igra u sljedećim predstavama koje su sada na repertoaru HNK u Varaždinu:
"Kokoš" “Ivica i Marica”

IVICA ZUPKOVIĆ - Rođen je 1966. u Vinkovcima.
Nakon završetka studija okrećese definitivno svojoj pravoj vokaciji - slikarstvu. U toku posljednjih jedanaest godina predstavio se na samostalnim Izložbama u zemlji i inozemstvu, a posebno je za istaknuti one u Zürichu, Parizu i Beču.
Dosadašnji rad Zupkovića najbolje bi se okarakterizirao trilogijom motiva rodne Slavonije - zelenilo trave i zlaćani ton žita, mediteranskog Zlarina - modrina mora
i neba, te razvedenost oblika raslinja juga, i pitoresknog Pariza - smirujuća obala rijeke i živost ulica. Sve te naoko različite slikarske interese pomiruje njegovo oko koje znade gledati i vidjeti, a zajednička im je nit identični rukopis
temperamentna umjetnika. Zupković je zarana pokazao izuzetnu umjetničku zrelost, za što uz nesumnjiv talent razloge treba tražiti u iskrenosti pristupa, odabiranih motiva koji su se gotovo identificirali sa nasljednom i usvojenom životnom filozofijom, što plemenitost Slavonije nudi, snaga kojom privlači rodni kraj. Sve je znano i drago, i zgoda umjetniku da sve to sačuva kroz oblike osvojene slikarske slobode. Intenzivno zelenilo trave, zlaćani ton žita, težina
blata dati su i kroz tvarnost i isijavanje kolorističnih vrijednosti.

STOJAN MATAVULJ - Rođen je u Novom Sadu 24. veljače 1961. Dosadašnji rad (institucija):HNK Split – paušalni ugovor 1986. – 1988. HNK u Varaždinu od 1988. Broj kazališnih premijera u HNK u Varaždinu: 41. Značajnije uloge u HNK u Varaždinu: • Grof Šandor – Nepoznati autor:”Lisli bolesnik iliti Hipokondrijakuš” – režija ansambl • Gostioničar – D.Mađarić:”Sluga Jernej i njegovo pravo” – režija Damir Mađarić • Antitol iz Efeza – W.Shakespeare: “Komedija zabluda” – režija Borna Baletić • Fran Frankopan – T.Strozzi:”Zrinski” – režija Ivica Kunčević • Ilija Kuljaš – Moliere: “Ilija Kuljaš-Kaj? Ća? Što?” – režija Ivica Kunčević • Liliom – F.Molnar: “Liliom” – režija Borna Baletić • Kristofor Kolumbo – M.Krleža: “Dvije legende” – režija Borna Baletić • *** Stojan Matavulj: “Neštoni o čemu” – režija Stojan Matavulj • Fjodor – N.V.Koljada: “Kokoš” – režija Dražen Ferenčina • Šlajm (Vratilo) – W.Shakespeare: “San ivanjske noći” – režija Petar Veček • Edip – Sofoklo: “Edip” – režija Ozren Prohić. Ostale značajne uloge u drugim kazalištima: • Dioklecijan – HNK Split •Lee Pretince – HNK Split • Ugo Tudešak, HNK Split • Vitez de Ripafratta, HNK Split • Slijepac, ITD Zagreb • Soboslikar – Kazalište Virovitica • Krakuij – Mali teatar • Šimleša – monodrama – ITD Zagreb. Rad na filmu: Nekoliko domaćih filmova i nekoliko koprodukcija. Uloge u televizijskim dramama i serijama: • “Novo doba” • “Obiteljska stvar” • “Bitange i princeze” Umjetničke nagrade i odličja:• “Fabijan Šovagović” - Festival glumca – “Klaonica” – Direktor filharmonije • Nagrada za najbolju mušku ulogu – Festival Omišalj-Čavle – predstava “Nismo svi za raj” – uloga Krakun .Igra u sljedećim predstavama koje su sada na repertoaru HNK u Varaždinu: •N.V.Koljada. “Kokoš” • W.Shakespeare: “San ivanjske noći” • A.Šenoa: “Ljubica”

MARIO RADE kao komšija Prčina - Rođen 1970. godine u Osijeku. Poslije završene
srednje škole upisuje i diplomira Akademiju
dramske umjetnosti u Zagrebu
(dislocirani studij Glume u Osijeku).
Po završetku Akademije glumi u nizu dramskih
predstava od kojih izdvajamo:
Ganja u Idiotu, F.M. Dostojevskog,
Menyus u Rodbinskim vezama, Z. Moricza,
Gavin u Uhvaćen u mrežu, R. Cooneya,
Domagoj u Tango drugi puta, V. Stojisavljevića,
Takstist u Plavoj sobi, Andrija u predstavi Đavo,
te manje uloge u filmovima
Crvena prašina i Duga mračna noć.

TATJANA BERTOK-ZUPKOVIĆ kao Prcmilka Gmižić-Rođena je 1971. godine u Osijeku gdje je završila gimnazijsko školovanje te upisala Akademiju dramske umjetnosti u Zagrebu (dislocirani studij glume u Osijeku), koju je uspješno završila. Glumica snažne scenske energije te osobnosti, posvjedočila je to dosadašnjim ostvarenim repertoarom. Već rano, na drugoj godini Akademije pokazala jeiznimnu fascinaciju snažnim dramskim heroinama. Otad se intenzivno, sve do danas upuštala u filozofskoistraživanje žene te upravo ta vrsta glumačkogangažmana dovodi do sjajnih glumičinih uradaka. Počevši od odlične Hedde Gabler, snažne Elizabeth Proctor, melodramske Rovene, koketne Elmire, do proste Maggy, da bi sve to sublimirala i došla do scenske katarze kao Henriette,dok igrajući Sonju otvara jednu novu dimenziju u svom habitusu. Glumica koja se transformiraod mačkaste heroine dvadesetih godina prošlog stoljeća, pa sve do zadnje prljave polulude ženturače, svojim e kreacijama dosegla zvjezdano nebo hrvatske scenske umjetnosti, što jerezultiralo i dvijema nominacijama za Nagradu hrvatskoga glumišta 1999. (Maggy u FrielovomŽetvenom plesu) te 2001. (Henriette u Strindbergovoj drami Ima zločina i zločina

NERMIN OMIĆ kao Govnar Smrti - Rođen u Kaknju 1965 godine. Akademiju scenskih umjetnosti Sarajevo upisao 1984. godine. U ansamblu Narodnog pozorišta Tuzla stalno angažovan od 1989 godine. Do sada je odigrao 75 predstava od kojih se mogu izdvojiti: Meša Selimović - Tvrđava, Ahmed Šabo Meša Selimović - Derviš i smrt, Mula Jusuf, N.V.Gogolj -
Ženidba, Kajgana Zlatko Jugović - Rekvijem za Rikarda, Rikardo
N. Koljada - Kokoš, Vasja Georges Feydeau - Buba u uhu, Šandebiz i Poš
Aristofan - Lizistrata, Stari William Shakespeare - Na tri kralja ili kako hoćete,
Malvolio Ivo Brešan - Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja, Bukara
B. Nušić - Sumnjivo lice, Aleksa Žunjić Moliere - Don Juan, Pjero Ivo Brešan -
Nečastivi na Filozofskom fakultetu, Vagić Gete - Ifigenija na tauridi, Arkad Derviš Sušić - Veliki vezir, Sadudin N. Mahfuz - Tjesna ulica A. Žari - Kralj Ibi, Kralj Vjenceslav Na filmu se okušao ulogama u: Kristijan Milić - Živi i mrtvi,
S. Mehadžić -Slunjska brda S. Mehadžić -Čekajući bolja vremena
U TV serijama igra u: Viza za budućnost Tata i zetovi
Za svoj rad nagrađivan 1995 na festivalu Čekajući Jajce i Brčko za ulogu Ahmeda Šabe u predstavi Tvrđava

ANITA SCHMIDT kao Kokoš - Rođena sam na vlastitu inicijativu 13. lipnja 1960. Akademiju upisala 1979. i prvo zapamtila riječi profesora Šove: “Svima figa u džepu!”Prvi put na scenu se popela kao jedna od Vještica u Shakespeareovoj tragediji čije ime ni za potrebe ove biografije ne namjeravam izgovorit’. 1983. dobila diplomu na kojoj je krasnim slovima pisalo da sam diplomirana glumica. Trik je u tome da taj certifikat loviš i dokazuješ do kraja života. U prvim koracima i “uvlačenjima” pod tuđe kože i lica, jako su mi pomogle Magdalena (Dom Bernarde Albe, senora Lorce), Žena (Igra gazde Becketta) i Nene (Večeras improviziramo Pirandella). Zahvalna sam tim curama, bez njih ne bi dalje mogla. Ponajbolje sam se osjećala s Krležom (Anka u Kraljevu); Čehovom (Natalija Ivanovna, Tri sestre); opet s Beckettom (May, Koraci); Špišićem (Petra, Godina dobre berbe); Frielom (Agnes, Žetveni ples); Zajecom (Ibru, Svinje) i Dostojevskim (Generalica Jepančina, Idiot), Shakespeare (Lady Macbeth, Macbeth). Imala sreću kopati po sebi (i svim tim ženama) s Georgijem Parom, Marinom Carićem, Zlatkom Svibenom, Ozrenom Prohićem, Leom Katunarićem, Milanom Živkovićem, Petrom Večekom, Želimirom Mesarićem, Želimirom Oreškovićem, Joškom Juvančićem... Lutala i po drugim scenama (HNK Zagreb, Hrvatsko kazalište Pečuh, Gradsko ka zalište “Joza Ivakić” Vinkovci) i off-grupama (STUC Osijek, Tv miniteatar Osijek). Snimila tri filma. Plivam, mačujem, sviram glasovir. Kuham i uživam.Sretna sam. Jer, ‘ko to može platit’ – ovaj posao.